Ortopedija

Koštano-mišićni poremećaji i povrede

Ortopedija je hirurška grana medicine koja se bavi dijagnozom, lečenjem i rehabilitacijom koštano-mišićnih poremećaja, povreda i bolesti. Ortopedski hirurzi ili ortopedi, konzervativnim ili operativnim lečenjem doprinose zbrinjavanju nastalih povreda, degenerativnih bolesti i bolnih stanja.

Ortopedija obuhvata širok spektar stanja, uključujući frakture kostiju, povrede zglobova, sportske povrede, deformacije kičme i karlice, artroze, reumatske bolesti zglobova, kao i prirođene ili stečene abnormalnosti koštano-mišićnog sistema.

Neka od najčešćih oboljenja i stanja koja leče ortopedi uključuju:

• Frakture i dislokacije: Ortopedi zbrinjavaju frakture (prelome) kostiju i dislokacije (iščašenja) zglobova koji mogu biti posledica traume ili nastale na terenu drugih oboljenja.
• Artroza: Artroza, takođe poznata i kao osteoartritis, je degenerativna bolest zglobova koja uzrokuje propadanje hrskavice i bol u zglobovima. Ortopedi pružaju terapijske opcije poput fizikalne terapije, lekova protiv bolova i eventualno operativnih zahvata poput zamene zgloba.
• Sportske povrede: Ortopedi se bave povredama mišićno-koštanog sistema koje su posledica sportskih aktivnosti, uključujući uganuća, istegnuća, rupturu ligamenata i tetiva, kao i prelome/iščašenja.
• Deformacije kičme: Ortopedi leče različite deformacije kičme kao što su skolioza (bočna zakrivljenost), kifoza (povećana zakrivljenost prema napred) i lordoza (povećana zakrivljenost unazad).
• Bol u leđima: Ortopedi se bave dijagnozom i lečenjem različitih uzroka bola u leđima, uključujući hernije diska, stenoze kičmenog kanala, spondilozu i druge degenerativne promene.
• Poremećaji zglobova: Ortopedi leče različite poremećaje zglobova kao što oni koje srećemo kod reumatoidnog artritisa, gihta i lupusa, koji mogu uzrokovati upalu, bol i ograničenu funkciju zglobova.
• Tumori kostiju i mekih tkiva: Ortopedi leče benigne i maligne tumore kostiju i mekih tkiva, uključujući osteosarkom, hondrosarkom, lipom i fibrom.

Kako se obavlja ortopedski pregled?

Pregled kod ortopeda obično uključuje nekoliko koraka:

Istorija bolesti i fizički pregled: Ortoped će, po dolasku pacijenta u ordinaciju, obaviti razgovor kako bi upoznao simptome, prethodne povrede ili operacije, medicinsku istoriju bolesti. Nakon toga sledi detaljan fizički pregled kako bi se procenila funkcija i struktura muskuloskeletnog sistema.
Radiološke pretrage: U većini slučajeva, ortoped će naručiti radiološke pretrage poput rendgenskih snimaka, CT-a ili MR-a kako bi dobio detaljniji uvid u stanje kostiju, zglobovai mekih tkiva ili kičme. Ove pretrage pomažu u postavljanju dijagnoze i planiranju lečenja.
Laboratorijski testovi: U nekim situacijama, ortoped može zatražiti laboratorijske testove krvi ili druge biohemijske analize kako bi potvrdio ili isključio određene bolesti ili stanja.

Nakon obavljene anamneze, fizičkog pregleda i rezultata pretraga, ortoped će postaviti dijagnozu i predložiti plan lečenja. To može uključivati konzervativne metode poput fizikalne terapije, ortopedskih pomagala, lekova protiv bolova ili operativne zahvate ukoliko je potrebno.

Nakon lečenja, ortoped će pratiti napredak pacijenta i preporučiti rehabilitaciju kako bi se poboljšala funkcija i mobilnost mišićno-koštanog sistema.